Kortizol

Kortizol je drugi hormon koji luče nadbubrežne žlijezde u dnevnom ritmu a odgovoran je za kočenje imunološkog sustava te metabolizma ugljikohidrata i masti. Stres može biti bilo što – svaka upala akutna i kronična, disbioza, dijabetes, stalne promjene u razini glukoze, artritis, pušenje, nedovoljno sna, trbušna debljina, smjenski rad, premalo dnevnog svjetla… sve to ima za posljedicu stalnu nadraženost nadbubrežne žlijezde i poveperilipini.jpgćano lučenje kortizola. Izloženost svjetlosti noću (TV, računala, umjetna rasvjeta) dovodi do smanjenja cirkulirajućeg melatonina te povećava razine kortizola i estrogena (Reiter 1980; Cohen 1978.).

U istraživanjima je, nakon 28 dana izloženosti stresu, došlo do povećanja razine kortizola pokusnih životinja za čak 240% uz posljedičnu disfunkciju štitnjače. No, zanimljivo, nakon nestanka stresnog podražaja tijelo ostaje još jako dugo u stanju povišenog kortizola. Posljedice povećanog kortizola – u krvotok se oslobađa glukoza – raste razina inzulina – inzulin daje nalog za skladištenje masnoće i ona se gomila u trbušno tkivo. Javlja se i glad za slatkišima – te posljedično inzulinska otpornost. Visoke razine kortizola imaju za posljedicu niže razine vitamina D, povećanu razinu upale i povećanu oksidaciju.

 

Rhodiola rosea

Rhodiola snižava kortizol, a čak i ako smo pod stresom, kortizol neće činiti štetu. (Verpeut JL, Walters AL, Bello NT. :Citrus aurantium and Rhodiola rosea in combination reduce visceral white adipose tissue and increase hypothalamic norepinephrine in a rat model of diet-induced obesity.) Osim toga, na površini kapljica masti unutar adipocita kod nekih osoba nalaze se perilipini u povećanim količinama – omotač koji ne dopušta lipolitičkim enzimima da razgrade trigliceride. Rhodiola je jedna od rijetkih biljnih vrsta koja može poremetiti stvaranje perilipina čime se potiče razgolićivanje kapljica masti i brže mršavljenje. Uporabom Rhodiole otpuštanje masnoća povećava se 44% u usporedbi s placebo grupom. (Richard P. Brown, M. D., Patricia L. Gerbarg, M. D.). Najvažniji vitamini kod povišenog kortizola je vitamin C koji štiti od toksičnih učinaka kortizola te pomaže rad žlijezde timusa čiji rad može biti zakočen djelovanjem kortizola, te vitamin A (beta karoten) koji ima ulogu u snižavanju vrijednosti kortizola tj. održavanju zdrave razine.

Grelin i leptin

Grelin je hormon gladi. Leptin je hormon sitosti koji se veže za prihvatnike u hipotalamusu signalizirajući osjećaj sitosti, zbog čega tijelo tada smanjuje unos hrane i ubrzava metabolizam. Dakle, jedan smanjuje, a drugi povećava glad, a oba su usklađena s biološkim ritmom tj. količinom sna. Leptin pored glavne zadaće da koči glad, ima i važnu ulogu u poticanju sagorjevanja triglicerida te je važno održavati njegovu funkciju optimalnom. Osnovni problem s (ne)djelovanjem leptina je u otpornosti na leptin. Naime, kod pretilih osoba se pokazuje otpornost na leptin što uvelike otežava mršavljenje, a ponekad ga čini nemogućom misijom zbog stalne i nekontrolirane gladi. To je i uzrok zašto većina ubrzo odustane od mršavljenja. Isto tako, mnogima se dogodi da u početku lako izgube 3 – 4 kg, no nakon toga jednostavno kilogrami ne idu dolje. Što se događa? Kako počinjemo mršaviti grelin se povećava, sve smo gladniji, a potrošnja kalorija se smanjuje. Zbog toga je, da bismo uspjeli u našoj zadaći, ključno obuzdati upalu i osloboditi leptin iz zamke CRP-a te zaustaviti glad zakočivši grelin. Glavna pomoć oko ovoga će nam biti Acai sok, Trimex i Melatonin.

Što koči djelovanje leptina?

  • Nedostatak sna, tj. niska razina melatonina. Cauterova studija bila je prva studija koja je ukazala da je san /spavanje glavni regulator ova dva hormona. Pretile osobe gube 55% manje masti ako spavaju manje od 8 sati jer se povećava razina grelina i veća je otpornost leptina. Stoga premalo sna i nekvalitetan san može ugroziti čak i najbolje pokušaje za gubljenjem težine (Annals of Internal Medicine)! Važno je dobro se naspavati, a uz združeno noćno djelovanje Melatonina i Trimexa razina leptina će se povećati, a grelina smanjiti.
  • Upalni procesi – osim kortizola koji potiče upalni proces, masno tkivo, posebno trbušno salo, te dijabetes i metabolički sindrom su stanja kada su imunološke stanice aktivnije te izlučuju veće količine upalnih tvari (citokini, CRP). CRP se veže za leptin pri čemu više ne može prijeći krvno-moždanu prepreku, čime se osjećaj gladi ne zaustavlja, zbog čega jedemo više ili smo stalno gladni, nepotrošene kalorije se odlažu u salo, stanice sala opet luče CRP – i našli smo se u začaranom krugu iz kojega ne znamo kako izaći. Otpornost na leptin je i uzrok slabe regulacije glukoze kod dijabetesa 2. Ovdje je uloga antioksidansa ključna, pogotovo Acaija za koji postoje znanstveni dokazi da uspješno snižava razinu upalnih tvari. Vrlo bitno i kod mršavljenja, dijabetesa, metaboličkog sindroma itd. Isto tako, valja izbjegavati namirnice koje potiče upalu (rafinirane žitarice i biljna ulja (suncokretovo, repičino i sojino) šećer, fruktoza (voće). Korisno je koristiti Omega3 suplemente jer smanjuje lučenje upalnih tvari, te rafinirana biljna ulja zamijeniti maslinovim, kokosovim, maslacem, bučinim,itd.
  • Restriktivne dijete, odnosno dijete s malo kalorija, su loše jer uzrokuju nagli porast grelina (glad), apetit se tijekom dijete povećava i još dugo vrijeme nakon prestanka dijete ostaje povišen. Istodobno djelovanje leptina pada za 65% i još godinu dana nakon dijete ostaje smanjeno 35% što sve skupa za posljedicu može imati tzv. jo-jo efekt.

Inzulin

Povišene razine šećera, dijabetes tipa 2 i inzulinska otpornost danas su sve učestalija pojava neovisno o godinama. Prehrana bogata jednostavnim ugljikohidratima (šećer, voćni sokovi, bijelo brašno) i biljnim uljima (suncokretovo, repičino, sojino), stres s visokom razinom kortizola i posljedičnom upalom neki su od glavnih razloga ovom povećanju. Čim imamo povećanu razinu šećera u krvi zaustavlja se trošenje uskladištenih masnoća, tj. masne stanice koje su izvor uskladištene energije ne dopuštaju izlaz masti. Za većinu ljudi ovo je neprimjetno – mali ukusni obroci slatkiša dovode do povišenja šećera u krvi, no čak i kada je neznatno, odvesti će ih u stanje nemogućnosti izgaranja masnoće u sljedećih nekoliko sati. Stoga je postojana i stalna razina šećera jedan od temeljnih preduvjeta mršavljenja. Stoga je koncept više manjih obroka (bez prejedanja i preskakanja) bez slatkiša opravdan i poželjan za uspješno mršavljenje.

Otpornost na inzulin

Radi se o pojavi kada je ulazak glukoze u stanice onemogućen jer prihvatnici (receptori) inzulina na membrani stanice postaju neosjetljivi, te posljedično glukoza ostaje van stanice zajedno s visokim razinama inzulina. Javlja se pojačana i učestala glad pogotovo želja za slatkišima. Inzulinska otpornost je stanje koje negativno utječe na odvijanje sveukupnog metabolizma, doprinosi pojavi dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, ometa rad štitnjače, utječe na pojavu otpornosti na leptin (hormon sitosti). Otpornost na inzulin češća je kod autoimunih bolesti štitnjače, manjka vitamina D, stresa (povišenog kortizola), žena u menopauzi.

Uloga melatonina i vitamina D3

Vitamin D regulira lučenje inzulina te njegovu osjetljivost i pomaže regulaciju šećera. Manjak vitamina D povezan je s inzulinskom rezistencijom, autoimunim bolestima štitnjače.

Kod otpornosti na inzulin, terapija melatoninom značajno poboljšava osjetljivost na inzulin i vaskularne funkcije te doprinosi homeostazi glukoze. (Claudio Sartori, Pierre Dessen, Caroline Mathieu, Anita Monney, Jonathan Bloch, Pascal Nicod, Urs Scherrer, Melatonin Improves Glucose Homeostasis and Endothelial Vascular Function in High-Fat Diet-Fed Insulin-Resistant Mice.).

Važna je i uloga antioksidansa Acaija gdje antocijanidini popravljaju osjetljivost receptora za prihvat inzulina te Rhodiolina koji je uključen u regulaciju hormonskih sustava te iskazuje antidijabetogeno djelovanje.

Hormoni štitne žlijezde

Zdrava štitnjača jedan je od ključnih preduvjeta mršavljenja s obzirom da hormoni štitnjače reguliraju potrošnju kalorija u tijelu. Kada štitnjača radi usporeno ili je pod upalom, tada se jedan značajan dio unjetih kalorija ne troši već se pohranjuje u masnim stanicama. To je i razlog zašto su osobe s hipofunkcijom štitnjače sklone debljanju. Zbog toga štitnjaču možemo zvati gospodarem koji kontrolira metaboličku stopu. Usporena štitnjača može značiti čak 400 do 900 nepotrošenih kalorija dnevno! Čak i ako su vrijednosti hormona štitnjače unutar normalnih granica ne znači da je njen rad optimalan i da pravilno određuje metaboličku stopu, a ovakve nepravilnosti obično očekujemo nakon 40. godine i to većinom kod žena.

Uloga vitamina D

Vitamin D ima malo poznatu ulogu. On regulira izlučivanje inzulina i osjetljivost na isti te uravnotežuje razinu šećera u krvi. Nedostatak vitamina D, o čemu je sve više spoznaja zadnjih godina, povezan je s inzulinskom rezistencijom koja, pak, negativno utječe na fiziologiju štitnjače na više načina. Kod upalnih bolesti štitnjače, tiroiditisa, smanjena je biološka aktivacija vitamina D, a nedostatak vitamina D posebno je povezan s autoimunim bolestima štitnjače kao što je Hashimotova bolesti. Nedostatak vitamina D povezan je i s mnogim drugim autoimunim bolestima a s obzirom da vitamin D igra važnu ulogu u uravnoteženju Th1 (posredovan stanicama) i Th2 (humoralni) imunološkim sustavom, što ga čini osobito važnim u liječenju upalnih promjena kože autoimunog karaktera (neurodermatitis).

Uloga Rhodiole rosee

Adaptogena biljka Rhodiola rosea, pomaže uravnoteženju rada štitne žlijezde do te mjere da je predložena za početno alternativno liječenje hipotireoze. (Zubeldia JM, Nabi HA, Jiménez del Río M, Genovese J. Exploring new applications for Rhodiola rosea; J Med Food. 2010 Dec;13(6):1287-92.).

Minerali potiču rad štitnjače

Za štitnjaču su posebno korisni jod, selen, cink, bakar, kalcij, kobalt, te vitamini D, A, B. Najkompleksnija pomoć su pripravci Ocean21 i Spirulina&Chlorella. Magnezij unaprjeđuje rad svih endokrinih žlijezda(MagneZiB6) pa tako i štitnjače.

Lužnata ionizirana voda

Štitnjača je posebno osjetljiva na zagađenja okoline, teške metale, pesticide, no najveća opasnost dolazi iz namirnice koju najviše trošimo – vode. Stoga je kvaliteta vode posebno važna kod bolesti štitnjače. Voda iz ionizatora kao što je Aquarion nabolja je voda za bolesnu i umornu štitnjaču – ona ne sadrži nikakve onečišćivače, posebno klor i fluor, a dodatno može imati terapijski učinak jer je lužnata i izrazito negativnog oksidoredukcijskog potencijala što znači bogata elektronima.

Hrana

Namirnice koje mogu otežati rad štitnjače – kikiriki, orasi, kupus, brokoli, senf, luk, grejp, cvjetača, kukuruz, patlidžan. Treba ih konzumirati umjereno u slučaju hipotiroidizma.

Estrogen, testosteron

Estrogen je vrlo snažan, zaštitnički hormon sa stanovišta evolucije i perspektive preživljavanja – utječe na naš rast, razvoj, štiti od upale, regulira tlak, inzulinsku osjetljivost, ima ogroman utjecaj na ekspresiju gena. Kako je zaštitnički nastrojen u smislu preživljavanja, potiče skladištenje masti, pa će recimo žene s dominacijom estrogena imati jače bokove, stražnjicu i bedra. Masnoća skupljena u ova područja pod utjecajem estrogena je najtvrdokornija masnoća i teško ju je skinuti. Dakle, ovdje govorimo o genetskoj dominaciji estrogena kada on umjesto zaštitnika postaje uzrok debljanja i nekih tumora. Novi trenutak u metabolizmu estrogena je ulazak u menopauzu kada jajnici prestaju njegovu proizvodnju pa tijelo pribjegava nadomjesnom mehanizmu – usmjerava i potiče odlaganje masnoće na trbuhu i struku jer je ta masnoća metabolički aktivna i sposobna proizvoditi estrogen, dakle razinu estrogena tijelo podiže stvaranjem više masnog tkiva! To je razlog zašto se žene u menopauzi u struku zaokruže. Istodobno se mora povećavati razina testosterona kod sredovječnih žena, s obzirom da testosteron određuje mišićnu masu i povećava metaboličku stopu u mirovanju (REE), a njegov manjak pridonosi dobivanju težine posebno trbuha. I dodatni problem je utjecaj estrogena na jetru jer su i estrogen i njegovi metaboliti opterećenje, mogli bismo čak reći, otrov za jetru. Kako bi se smanjio pritisak na jetru i oslobađanje toksičnih nusproizvoda razgradnje estrogena, jedan od ključnih koraka je smanjenje inzulina i inzulinske otpornosti u čemu ključnu ulogu imaju Trimex i Acai. Dakle, treba zauzdati estrogen!

Zauzdavanje estrogena

Smanjiti lučenje i djelovanje estrogena te povećati razinu i djelovanje testosterona odrazit će se pozitivno kako na mršavljenje, tako i na izgled, jer ćemo uz manje estrogena i više testosterona imati veću mišićnu masu, ravniji trbuh, veću potrošnju energije (viša metabolička stopa), smanjiti ćemo opasnost od raka dojke, endometrija i jajnika, biti ćemo bolje raspoloženi, smanjiti ćemo simptome PMSa. Ravnoteža ovih hormona važna je za mršavljenje i funkciju tijela te usklađenost svih ostalih hormona s obzirom na timski rad naših hormona. Tu će nam pomoći:

  • Prirodni suplementi. Trimex i Acai uz vitamin C, D3 i cink ključni su u ovom nastojanju. Aminokiselinskim kompleksom Trimex pomaže regeneraciji jetara, zeleni čaj sadržan u Trimexu ima ulogu u smanjenju vrlo štetnog enzima aromataze čime se smanjuje proizvodnja estrogena, povećava djelovanje testosterona i stvaranje mišićnog tkiva. Ovaj proces podupiremo i vitaminom C (C300), cinkom i magnezijem (MagneZiB6) te vitaminom D3 koji djeluju sinergistički. Acai kao vrlo jak antioksidans i protuupalno sredstvo smanjuje inzulinsku otpornost poboljšavajući osjetljivost receptora za inzulin čime rasterećujemo jetru za uspješniju i manje toksičnu razgradnju estrogena.
  • prehrana bez šećera
  • sve kupusnjače, brokula, cvjetača
  • fitoestrogeni (lucerna / Green care, laneno sjeme) – smanjuju estrogenu vezanje za receptore