Cirkadijski nadzor metabolizma

Cirkadijski ritam (lat. circa- oko, dies- dan) je naš unutarnji sat prema kojemu se ravnaju sva tkiva, organi i žlijezde našega tijela, dakle sav naš metabolizam, a usklađen je s kretanjima Sunca, tj. količini svjetla i tame. Putem njega Sunce kao vanjski sat podešava naš unutarnji sat. Unutarnji, tjelesni sat smješten je u hipotalamusu i upravlja dnevnim ritmom sisavaca tako što kroz retinu oka veći dio svjetlosnih fotona odlazi do hipotalamusa (mozak mozga) odakle regulira sve životne funkcije tijela – upravlja radom hipofize i potom ostalih žlijezda u tijelu. Epifiza (pinealna žlijezda) luči melatonin koji je glavni unutarnji mehanizam za ugađanje našeg biološkog sata. I ostali hormoni uključeni u metabolizam – inzulin, glukagon, adiponektin, kortizol, leptin, grelin, ispoljavaju usklađenost s cirkadijskim ritmom. Poremećaj cirkadijskog ritma povezan je s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa i metaboličkog sindroma. (Panda 2002; Akhtar 2002; Duffield 2002; Oishi 2003).

Što ometa biološki ritam?

  • nedovoljno sna – manje od 8 sati sna povećava djelovanje grelina, hormona gladi i smanjuje djelovanje leptina, glasnika sitosti. Smanjenje trajanja sna doprinosi promjenama u metabolizmu glukoze, pojavi inzulinske otpornosti, povećanju osjećaja gladi i smanjenoj potrošnji energije (potrošnja energije pada za isti broj unešenih kalorija) što rezultira porastom broja metaboličkih bolesti. Studije su dokazale povezanost između nedostatnog sna tj. smanjene kvalitete sna i dijabetesa tipa 2, pretilosti i metaboličkog sindroma.
  • nedovoljna izloženost Suncu kao izvoru životnih pokretača – fotona nosi brojne posljedice, od neusklađenog rada žlijezda, hormonske neravnoteže, a na kraju i do nedostatne proizvodnje vitamina D3 do mjere da znanstvenici otvoreno upozoravaju na epidemijske razmjere manjka.
  • izlaganje umjetnom svjetlu – umjetno svjetlo je primjereno za rad i čitanje, ali je nedostatno za učinkovito održavanje cirkadijskog ritma (Schulmeister 2004 ; Duffy 1996).
  • rad u smjenama uzrok je češćim poremećajima srčane funkcije, povećanoj gladi, usporenom metabolizmu glukoze i lipida te širokim promjenama u hormonskim signalima, povećava se rizik od visokog tlaka i srčanožilnih bolesti od 1. 5 do 3 puta! O važnosti usklađivanja naših životnih funkcija i navika s cirkadijskim ritmom govori i podatak da je srčani udar značajno povećan prva 3 radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena!
  • elektromagnetski (EM) valovi – oslobađanje melatonina najučinkovitije potiskuje svjetlo valne dužine 464-484 nm što točno odgovara valnoj duljini TV zaslona i zaslona računala (Berson 2002 ; Hattar 2003 ; Gooley 2003, 2010), potom niskofrekventni EM valovi električnih vodova i električnih uređaja. Redovita izloženost EM valovima različitih jakosti mogu utjecati na ritam melatonina, ometajući njegovu proizvodnju i izlučivanje (Brainard sur. , 1999).
  • neuravnotežena prehrana – nestručne preporuke i forsiranje biljnih ulja u prehrani (suncokretovo, repičino, sojino, kukuruzno), neograničena uporaba šećera, premalo sirovih, živih namirnica bogatih enzimima, slavinska voda prepuna klornih spojeva, zagađivala i toksini raznih vrsta u hrani i pićima, sve je to podloga za biokemijski nered u našim stanicama koji će kao okidač pokrenuti genetske mehanizme debljanja i bolesti.

Melatonin

Melatonin se koristi u početnoj fazi mršavljenja za prevladavanje početnog stresa i olakšanja tijelu da se prilagodi novom režimu života i prehrane. Na značaj melatonina za organizam ukazuje da se prihvatnici melatonina nalaze na svim stanicama i tkivima (mozak, jetra, jajnici, srce, itd). Melatonin igra ključnu ulogu u središnjoj regulaciji apetita, kontrolirajući probavne mehanizme i energetsku homeostazu putem regulacije gena/enzima uključenih u metabolizam kolesterola, aminokiselina, masnoća, glikogena, glukoze. Djelovanjem melatonina usklađivanje sa snom zbiva se u svim organima tijela donoseći odmor cijelom tijelu. Kod ljudi je lučenje melatonina najviše u dobi od 1. do 3. godine, od puberteta pa nadalje se počinje smanjivati, da bismo sa 60 – 70 godina imali samo 1/10 od vršne vrijednosti. Stoga uzimanje melatonina za rješavanje pretilosti, metaboličkog sindroma i bolji nadzor glukoze ima veliko uporište. Melatonin pomaže usklađivanje s biološkim satom, dublji san, bolju regeneraciju tijela tijekom noći, poboljšava potrošnju energije (Foster i Wulff 2005). Melatonin značajno smanjuje unos hrane, putem jačeg djelovanja leptina i značajno manjeg djelovanja grelina. (Piccinetti, Migliarini, Olivotto, Coletti, Amici, Carnevali. Appetite regulation: the central role of melatonin in Danio rerio., Horm Behav. 2010), a značajan je regulator smeđeg masnog tkiva koje sagorjeva kalorije ubrzavajući metabolizam tijela(dr. Fridlund). Najveće lučenje melatonina (najniža tjelesna temp.) je između 1 i 4 sata noću kada metabolička stopa pada za 80% zbog kočenja rada tiroidnih hormona. Krvni tlak i broj otkucaja srca smanjuju se kako melatonin raste, a povećavaju se pred jutro između 6 – 7 sati kako razina melatonina pada, a raste razina kortizola (Dominguez-Rodriguez i sur. , 2010). To je i razlog učestalijih srčanih udara te epizoda visokog tlaka u jutarnjim satima.

Melatonin + Trimex = noćno mršavljenje

Tijekom noći usklađeno je djelovanje melatonina sa Trimexom koji se uzima par sati nakon zadnjeg obroka / prije spavanja. Za vrijeme sna melatonin orkestrira našim metaboličkim procesima i tada se, u dubokom snu, odvija obnavljanje našeg tijela i psihe. A za procese obnove ključne su aminokiseline koje dobivamo iz Trimexa u čistom obliku koje tijelo odmah iskorištava izgrađujući tkiva, enzime, hormone itd. Djelatne tvari Trimexa dodatno utječu na smanjenje temperature tijela noću čime se postiže dublji san, ustajemo se odmorniji i obnovljeni. Naime, potičući proces termogeneze gubimo toplinu, san je dublji, sagorjeva se više masnoće, povećava udio smeđeg masnog tkiva, smanjuje se djelovanje grelina danju pa smo tijekom dana sitiji. Osim aminokiselina, Trimex sadrži i biljku garcinia cambogia (hidroksicitrat) koja predstavlja glavnu polugu u procesu aktivacije masti iz masnih stanica i kočenje enzimskih procesa u kojima nastaju masne kiseline. O ključnoj ulozi hidroksicitrata u metabolizmu masnoća govori i činjenica da je upravo garcinija jedna od rijetkih biljnih vrsta čije je djelovanje na procese mršavljenja znastveno dokazano. (Kim et al. 201). Tako garcinija povećava gubitak mase 2 x kod osoba na dijeti koje vježbaju, smanjuje djelovanje grelina i povećava razinu serotonina što je bitno za osobe koje jedu zbog emocija i stresa. Jedno od istraživanja govori da do smanjenja tjelesne mase i količine masti dolazi već unutar 12 tjedana po uzimanju hidroksicitrata tj. Garcinie cambogie. (Heymsfield 1998.)