Slučaj Alana Smitha s Novog Zelanda poznat je u svijetu. On se izvukao iz kome uzrokovane svinjskom gripom, upalom pluća i komplikacija s leukemijom. Bio je spojen na uređaje za održavanje života, a liječnici su prijetili da će ih isključiti i pustiti ga da umre kada je njegova obitelj intervenirala. Prošli su kroz niz peripetija i pravnih gnjavaža kako bi primorali bolnicu da ga počnu liječiti intravenoznim C vitaminom (IV C). Jedno vrijeme su ga tako liječili davajući mu doze od 25 do 100 grama dnevno i on se počeo oporavljati. No bolničko osoblje nije mislilo da je za to zaslužan C vitamin te su mu smanjili dozu na 2 grama, a on se nastavio oporavljati iako sada puno sporije. Tada je obitelj prešla na dozu od 6 grama C vitamina. Alan Smith se nastavio oporavljati i danas je potpuno zdrav.

Pa kako je doza od 6 grama  C vitamina imala veću učinkovitost od intravenoznog C vitamina?

Hranjive tvari topive u vodi poput vitamina C teško prolaze kroz barijeru koja prekriva stanične membrane, a koje se sastoje se od jednake dvoslojne baze (bjelančevine i lipidi) kao i liposomi. Ova barijera kontrolira što ulazi u stanice, te što izlazi iz stanica.

Njemu su počeli davati poseban C vitamin. Budući da je liposomski C vitamin napravljen na istoj bazi kakvu imaju stanične membrane,  on prolazi kroz stanične stijenke mnogo učinkovitije od vitamina C koji nije obložen liposomima.
Stoga liposomski C vitamin ima jednaku ili veću učinkovitost od intravenoznog C vitamina. Kombinacija vitamina C i esencijalnih fosfolipida radikalno poboljšava staničnu biološku raspoloživost. Jednostavno, manje od 20% IV C dolazi u stanice, no lipo-sferni spoj na česticama C vitamina omogućava da 90% C vitamina dođe u stanice.

alan-smith

Alan Smith se oporavio i ozdravio zahvaljujući liposomskom vitaminu C.

 

Pisali smo već o tome da vitamin C liječi rak, a sada imamo i živi dokaz, a Alan Smith nije jedini, ono što je još bolje je ovo saznanje o liposomskom C vitaminu, koji je učinkovitiji od nekih uobičajenih oblika uzimanja ovog vitamina.

 

 

Što se događa kada C vitamin uđe u stanicu raka?

Doktor Hugh Riordan – osnivač Zdravstvenog Centra i klinike Riordan u Wichiti, pravi znanstvenik koji je vjerovao u moć znanstvenih mjerenja u borbi protiv dogmi, je od osnivanja centra 1975. godine rutinirano provjeravao količinu vitamina C u krvi kronično bolesnih pacijenata. On je otkrio da takvi pacijenti imaju konstantno iznimno male količine vitamina C u krvi. Najinteresantnije od svega je da su pacijenti s kancerogenim oboljenjima imali najmanje količine vitamina C u krvi. On je usporedio svoja mjerenja s mjerenjima drugih liječnika i zapazio iste uzorke, svi su oboljeli od raka i tumora imali tek tragove vitamina C u krvi. Stanice raka su negativno utjecale na količinu vitamina C u krvi, osiromašujući zdravo tkivo od vitamina C prije nego li bi ga napale i pretvorile u bolesno i kancerogeno tkivo. Izvlačenjem vitamina C iz tijela rak je sprječavao imunološki sustav da se bori protiv bolesti.

Uništavanje stanica raka uz pomoć vitamina C što izaziva reakciju u vidu hidrogen peroksida što na kraju izaziva apoptozu – staničnu smrt tumorskih stanica.

 

No, ako se velike količine vitamina C akumuliraju u stanicama raka, tada će vitamin C umjesto antioksidansa u njima postati pro-oksidans i reagirat će sa staničnim metalima; bakrom i željezom. Ova kemijska reakcija proizvodi velike količine hidrogen peroksida, koje tada jednostavno ubija stanice raka izazivajući staničnu smrt – apoptozu.

Zašto su liječnici skeptični prema liječenju raka C vitaminom?

Ostavit ćemo sada po strani dobro poznate razloge – profit, jer C vitamin je dostupan i jeftin za razliku od silnih konvencionalnih lijekova i tretmana. Dr. Mark Levine, istraživač Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a navodi da je razlog što se vitamin C nije pokazao učinkovitim u liječenju raka taj što su znanstvenici usredotočeni na oralno korištenje manjih količina vitamina C, (kroz obične tablete askorbinske kiseline) što u samo 20% isporučuje ovaj vitamin u naše stanice, dok se ostatak izluči urinom kroz dva sata. On preporuča intravenozno davanje kako bi do stanica došlo dovoljno C vitamina.

No sada postoji još bolji  način, a to je upravo  liposomski  oblik C vitamina, a  drugi  iza  njega  je C-vitamin s produljenim djelovanjem.

Naime, brojna usporedna istraživanja su dokazala, da megadoze C vitamina u stanicama ili u krvnoj plazmi, imaju gotovo jednako ljekovit učinak.

Za što se sve osim raka može koristiti  C vitamin?

Postoji puno razloga za uzimanje vitamina C, jedan od njih je i zdravija koža, jer vitamin C potiče proizvodnju kolagena. Koža se uglavnom sastoji od kolagena. U stvari, kolagen je “ljepilo” koje drži naše cijelo tijelo zajedno. Zdraviji kolagen također znači zdravije zglobove, ligamente, tetive i kosti.

On  također pojačava imunitet za čak 85% manje prehlada i gripa i smanjuje rizik od brojnih bolesti. Na primjer, Fredrick R. Klenner,  je bio prvi liječnik koji je koristio visoke doze vitamina C za uspješno izlječenje slučajeva dječje paralize, kao i brojnih drugih virusnih bolesti.

Osim toga, visoke doze vitamina C mogu pomoći sniziti povišen krvni tlak, prema nekoliko studija. Također, otkriveno je da ubija i bakteriju uzročnika tuberkuloze.

Posebno ćemo naglasiti da štiti i od radijacije, iako mi mislimo da kod nas radijacije nema, ona se iz Fukushime neumoljivo širi. Domaći mediji o tome slabo izvještavaju, stoga se misli da opasnosti nema, no radijacija se morskim strujama proširila oceanima, a još 2011. je objavljeno da je radijacija iz Fukushime zračnim strujama u roku od dva tjedna nakon nesreće prošla cijelom sjevernom hemisferom. Jedina zaštita su velike količine C vitamina. U jednoj studiji, radnici s teškom izloženošću radijaciji na postrojenju Fukushima su imali veliko smanjenje rizika od raka kada su primali tretmane vitamina C i druge anti-oksidativne hranjive tvari. Šesnaest ljudi u dobi između 32 i 59 godina radili su 5-6 tjedna u kontaminiranom području. Uzeti su im uzorci krvi za obradu kompletne krvne slike, za razine slobodnih DNA u plazmi te za 47 genetskih ekspresija povezanih s rakom.

radijacija

Prema istraživanjima, učinci izloženosti radijaciji se mogu drastično smanjiti konzumacijom visokih doza vitamina C.

Četiri radnika koji su uzimali vitamin C intravenozno (25.000 mg) prije nego što su otišli raditi, i koji su tijekom rada stalno uzimali anti-oksidativne dodatke tijekom radnog razdoblja, nisu imali značajnu promjenu ni u slobodnoj DNA kao ni u cjelokupnom riziku od raka.

Tri radnika koji nisu primali preventivno intravenozni vitamin C imali su povećanje rizika od raka. Nakon 2 mjeseca intervencije s intravenskim vitaminom C i oralnim anti-oksidativnim prehrambenim dodacima, slobodna DNA se vratila na normalnu razinu i ocjena rizika od raka je također bila značajno smanjena.

 

 

Pioniri korištenja mega doza vitamina C

Zanimljivo, skoro svi na svijetu znaju da je C vitamin moćno oružje u borbi protiv virusa i općenito, da je jako zdrav, no malo tko zna da se korištenjem jako velikih doza ovog vitamina mogu liječiti skoro sve bolesti i stanja, uključujući i rak. Zamislite, idealan, vrlo dostupan lijek za sve, a skoro nitko ne zna za to.

Zašto o tome mediji ne izvještavaju kada je još 1949. godine dr. Frederick Klenner uspješno liječio s visokim dozama C vitamina sljedeće bolesti: virusnu upalu pluća, poliomylitis, hepatitis, herpex simplex i zoster, boginje, kozice, mononukleozu, difteriju, pankreatitis, reumatsku groznicu, trihinozu, tetanus, uretitis, kronični cistitis. Sve je to dokumentirano, ali i pometeno pod tepih. No za one koji žele znati, informacije su dostupne, u što se možete uvjeriti čitajući naš tekst o dr. Klenneru kojeg ćete naći u referencama na dnu teksta. Također je pregledom studija i slučajeva došao do spoznaja da ima neutralizirajuće djelovanje na određene toksine, eksotoksine, virusne infekcije, endotoksine i histamin. Osim toga, da djeluje pozitivno na teške opekotine pomažući epitelizaciju i formiranje granulacijskog tkiva te na bakcil pseudomonas.

Proučavajući preko 300 slučajeva trudnoća u kojima se koristio C vitamin, otkrio je da su potrebne razine hemoglobina bile lakše za održavanje, rijetki su bili grčevi i strije, međica je bila elastičnija, a sam porod brži i bezbolniji.  Otkrio je i da nije točna tvrdnja da uzrokuje bubrežne kamence, upravo suprotno, eliminira infekcije i zastoj urina te time eliminira glavni razlog nastanka kamenaca.

C vitamin djeluje i kod šoka i stresa, jer stanja šoka i stresa uzrokuju osiromašenje sadržaja askorbinske kiseline u plazmi. C vitamin davan dijabetičarima pomoći će u zacjeljivanju rana, a regulira i kolesterol, te održava mozak zdravijim, bistrijim i s puno boljom memorijom. Lista njegovih zapažanja je poduža, između ostalog zabilježio je i djelovanja C vitamina na encefalitis, glaukom, trovanja od zmijskog ugriza te pauka crne udovice.

Njegova saznanja su istaknuli dr. I. Stone i dr. Linus Pauling. Dr. Pauling je riskirao svoj golemi znanstveni kredibilitet zbog svog stajališta o korištenju velikih doza vitamina C. Njegovi radovi na ulozi vitamina C kod obične prehlade i gripe, a kasnije i o ulozi koju ima u kontroli raka su dobro poznati i prema mišljenju ortomolekularnih znanstvenika su točni.

Promatrajući desetke tisuća pacijenata ortomolekularni znanstvenici su došli do istog zaključka, jednostavno, vitamin C je najznačajniji antistresni antioksidans i nalazi svoje mjesto u liječenju sve više težih kroničnih bolesti uključujući i AIDS, rak, infekcije, shizofreniju i druge. Dr. Pauling je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade, jedne za kemiju, druge za mir. Upravo on je tvorac kovanice “ortomolekularna” medicina što je definicija za “očuvanje dobrog zdravlja i liječenje bolesti, i to promjenom koncentracije tvari u ljudskom tijelu koje su normalno prisutne u tijelu, a potrebne su za zdravlje”.  Pridjev ortomolekularni se koristi za izražavanje zamisli o pravim molekulama u pravoj koncentraciji. Ortomolekularna medicina nije “alternativa”, već je treba uzeti u obzir kao dodatak odgovarajućoj konvencionalnoj medicini, i to je upravo ono što u današnjoj konvencionalnoj medicinskoj znanosti nedostaje – otvoreni pristup ka proučavanju pravih razloga zašto nešto djeluje kako djeluje, pogotovo kad dolazi iz svijeta prirode,a ne negiranje ljekovite moći prirode zbog profita sintetiziranih lijekova.

Također i putem hrane možete, ukoliko ste potpuno zdravi, pod uvjetom da jedete, ekološki uzgojenu hranu  bogatu nutrijentima, unijeti dovoljne količine C vitamina u organizam, najviše ga ima u bobičastom voću te agrumima. Budite otvorenog, istraživačkog uma i nikada ne pristajte na to da slijepo vjerujete u ono što vam se uporno servira, putem saznanja tražite istinu, jer vas samo to može izliječiti i održati vas zdravima.

C vitamin u megadozi od 1000 mg, odnedavno smo dobili i mi, ima dozvolu Ministarstva zdravlja, kao i FDA, te ga možete naručiti ovdje:

C 1000 Plus

 

Text: Irena Dujmušić

 

Reference:

Vitamin C mega-dosing continues to unleash healing miracles around the world

Did Liposomal Vitamin C Cure Cancer?

Liposomal Vitamin C This Stuff is Amazing

Vitamin C Prevents Radiation Damage
Nutritional Medicine in Japan

The Discovery of Vitamin C

Observations On the Dose and Administration of Ascorbic Acid When Employed Beyond the Range of a Vitamin in Human Pathology

Linus Pauling